O festivalu

Papandopulijana Tribunj je festival glazbeno – scenskih, plesnih i filmskih programskih sadržaja, projekt kojim Općina Tribunj promiče kulturni turizam imenom prominentnog hrvatskog skladatelja i dirigenta maestra Borisa Papandopula. Ovaj hrvatski akademik, umjetnik iznimne glazbene nadarenosti, prepoznat je u cijeloj Europi a u Tribunju je djelovao u zadnjem periodu svojeg života od 1974. Do 1991. godine.

Papandopulijana Tribunj ima za cilj povezati glazbenu, plesnu, dramsku i filmsku komponentu - programski dotaknuti svestranost djelatnosti „hrvatskog Mozarta", kako su Papandopula od milja nazivali.

Programska raznolikost opusa, širina i bogatstvo glazbenih tema, upućenost na scenski pokret, film i pučko pjevanje u maestrovom opusu temelj su i garancija budućih posjeta priredbama festivala za brojne turiste dolaznike, domicilno stanovništvo Tribunja, regiju srednje Dalmacije i cijele Republike Hrvatske.


Glazbeni opus Borisa Papandopula broji 490 djela simfonijskog, opernog, baletnog , plesno - scenskog, zborskog i komornog repertoara kao i glazbu za dramske predstave, filmove i skladbe pučkog karaktera...

  • Simfonijska glazba: Svečana simfonija, Druga simfonija, Hommage a Bach, Hommage a Sorkočević... Simfonijski scherzo, Ein Orchester Mosaik, Marche Arabe..
  • Opere: Amfitrion, Kantervilski duh, Rona, Požar u operi..
  • Baleti: Kći dalmatinskih planina, Zlato, Igra, Buđenje svijesti, Intermezzo, Teuta, Tri kavalira gospođice Melanije, Dr. Aton, Madamme Buffault...
  • Plesne studije: Požar, Umišljeni bolesnik (Moliere), Kameni svatovi (Kumičić) , Pantomima, Crvene cipelice, Menschen im Hotel, U novi život, Proljetna igra..
  • Zborske skladbe: Hrvatska misa, Marulova pisan, Poljička pučka misa, Osorski rekvijem, Pohvala Dubrovniku, Podnevna Simfonija, Kantata Zadar, Legende o drugu Titu, Himna suncu...
  • Komorne skladbe: Sinfonietta, Eine Kammersinfonie, Pintarichiana, Iz moje muzičke bilježnice, gudački kvarteti, sonata za klavir...
  • Glazbene drame i muzičke komedije uz glumce: Faust, Hasanaginica, Dva melodrama, Džentlemen i lopov, Američka tragedija, Rođenje Salome, Izdaja kod Novare, Mantinjada, Zakletva..
  • Filmska glazba: Jadran kroz vjekove, Lisinski, U oluji, Bakonja fra Brne, Stojan Mutikaša, Milijuni na stolu, Dječaci, lutkarski film Polip, Pustolov pred vratima..
  • Skladbe pučkog karaktera - obrade dalmatinskih, istarskih, zagorskih i drugih pjesama za sve vrste ansambla sa zborom i solistima: Dalmatinske pučke popijevke, Hrvatske narodne pjesme, Tri balade Petrice Kerempuha, Čakavska suita, Vincent iz Kastva, Podno zori dalmatinskoj, Tu bumo zidali hižu, Mati, Lampaš, Ostav se više mora, Pivanja za ženski zbor a cappela, Obradbe božićnih pjesama, Bosanske narodne pjesme, Jugoslavenske pučke pjesme „Iz moje domovine", Bugarske narodne pjesme, kontinuirane narudžbe za Sarajevo, Beograd, Skopje, Mostar, Sloveniju, Italiju, Njemačku...

Kao dijete rođeno u obitelji oca plemenitaša grčkog podrijetla (Konsantin Papandopulo, rođen u Petrogradu) i velike hrvatske umjetnice operne pjevačice Maje Strozzi, Boris Papandopulo je nadahnuće svojeg stvaralačkog genija pronalazio u multikulturalnosti koja ga je povezivala s umjetnicima iz Njemačke u kojoj je rođen (Honnef am Rhein), Austrije, Italije, Švicarske, Francuske, Rusije i trajno povezivala s umjetnicima iz Hrvatske i prostora bivše države Jugoslavije. Suradnja s vrsnim umjetnicima iz Berlina, Mainza, Rostocka, Firenze, Basela, Kaira prožeta je bila suradnjom s hrvatskim i drugim umjetnicima umjetnicima, žiteljima gradova u kojima je tijekom života boravio - Zagreba, Skoplja, Sarajeva, Splita, Rijeke, Minhena i Tribunja.

Festival Papandopulijana Tribunj ostvaruje svoj programski koncept izvedbama djela koja je maestro Papandopulo ostavio u nasljeđe budućim naraštajima u cilju približavanja ovog izvanrednog opusa širokoj javnosti i publici. Od samog ostvarenja prvog festivala 2013. prepoznat je ekskluzivi turistički proizvod – festivalski program ovakve zaštitne marke (brand) upućuje na porast turističkih prihoda te stvara preduvjete Općini Tribunj, autohtonom biseru s već postojećim tradicijskim sadržajima, na dobivanju vrijedne statusne dimenzije na karti Jadrana - dimenziji kulturne prepoznatljivosti.

Svemu ovom pogoduje bliskost gradova Šibenika, Vodica i općina Tisno i Murter Kornati s potencijanom ljetnom publikom koja u spomenutim gradovima i općinama nema priliku posjetiti festivalske programe ovakvog jedinstvenog profila. Tribunj je pozicioniran na pola puta između dva najveća dalmatinska središta, gradova Splita i Zadra.Sa svim već spomenutim gradovima i općinama u regiji moguće je ostvarivati trajnu suradnju dovođenjem umjetnika i razmjenom festivalskih programa (Dubrovnik festival, Splitsko ljeto, Glazbene večeri u Sv. Donatu, Šibensko kulturno ljeto). Dodatna mogućnost jest kulturološka poveznica s gradovima Rostockom, Baselom, Firenzom, Sarajevom, Beogradom, Skopljem čiji su umjetnici naručivali skladbe Borisa Papandopula. U godini ulaska u EU, otvara se također realna mogućnost suradnje sa institucijama i umjetnicima spomenutih gradova na izradi projekata u kulturi i turizmu EU.

prof. Marijan Modrušan